Nezaposleno je 40 posto radno aktivnih srpskih povratnika

Predstavništvo UNHCR-a u Hrvatskoj objavilo je početkom godine studiju «Manjinski povratak u Hrvatsku - studija otvorenog procesa» autora Milana Mesića i Dragana Bagića u kojoj su  iznijeli rezultate najnovijih istraživanja o srpskoj povratničkoj populaciji u Republici Hrvatskoj. Prema istraživanju rađenom na uzorku od 1.400 povratnika, na njihovim adresama nađeno je 27,5 posto ispitanih, dok ih se 5,75 posto preselilo na drugu adresu u Hrvatskoj, a 15 posto ih je umrlo. U više od polovice kućanstava barem jedan prijeratni član obitelji nije se vratio u Hrvatsku. Samo svaki peti povratnik ima sreću da njegova socijalna mreža danas izgleda više - manje isto kao i prije rata. O aktualnim problemima i pitanjima povratka srpskih izbjeglica u Hrvatsku razgovarali smo s Draganom Bagićem docentom na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu i koautorom studije «Manjinski povratak u Hrvatsku - studija otvorenog procesa».

Opširnije...

Zahvaljujući donaciji Dušana Čubrila Negoslavci dobili novu zgradu za javne i društvene namene

Početkom oktobra u Negoslavcima otvorena je novosagrađena zgrada javne i društvene namene u vrednosti oko 100 hiljada evra. Reč je o donaciji 86-godišnjeg Dušana Čubrila toj opštini i građanima Negoslavaca. Zgrada koja se nalazi u centru mesta, površine 150 kvadratnih metara, izgrađena je i opremljena unazad godinu dana. Zbog te nesvakidašnje donacije Opštinsko veće opštine Negoslavci proglasilo je Dušana Čubrila počasnim građaninom što je prvi takav slučaj u istoriji ove opštine, istakao je na prigodnoj svečanosti  načelnik opštine Dušan Jeckov.

Opširnije...

Hrvatska je gotovo četiri puta premašila vanjski dug čitave bivše Jugoslavije, koji je u trenutku raspada SFRJ iznosio oko 12,5 milijardi dolara. Hrvatska trenutno duguje 60 milijardi dolara. S obzirom da je 1990., samostalno promatrana u okviru Jugoslavije, dugovala samo 3,5 milijardi dolara, dug je zapravo povećala 17 puta.

Kada udjel inozemnog duga u BDP-u prijeđe 80 posto, što se Hrvatskoj dogodilo još prije sedam godina, država se smatra visoko zaduženom. Prošlu godinu okončala je s udjelom od 101,8 posto ukupnog inozemnog duga u BDP-u. Daleke 1990. godine vanjski dug SFRJ je iznosio oko 12% BDP-a. Još poraznije zvuči podatak da su sve jugo-države trenutno dužne oko 180 milijardi američkih dolara, tj. najmanje 14 puta više nego što je dug SFRJ iznosio 1990. Sve to govori da su ove države nepokolebljive u teško razumljivoj autodestrukciji i odlasku u dužničko ropstvo. Slovenija i Hrvatska nalaze se u kritičnoj zoni visoke zaduženosti jer zajedno duguju oko 120 mlrd. dolara. Srbija, Makedonija, Crna Gora i BiH ubrajaju se u red umjereno zaduženih zemalja.

Opširnije...

Unatoč skromnim rezultatima, očekuje se velika gužva

Decembra 2009. godine održani su dopunski izbori za predstavnike nacionalnih manjina u izvršnim i predstavničkim tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave. Srpska zajednica tim izborima dobila je zamjenike župana u 10 županija gdje čini više od 5 posto ukupnog stanovništva, te u gradovima i općinama gdje čini više od 15 posto, svi uglavnom na područjima opustošenim i devastiranim ratom devedesetih sa specifičnom problematikom povratka i obnove života u svim njegovim segmentima. Područja su to opterećena brojnim problemima, od još uvijek opstruiranog povrata privatne imovine kao zaštićene ustavne kategorije, stambenog zbrinjavanja i obnove kuća, ekonomske  nerazvijenosti i socijalne nebrige, vrlo loše zdravstvene usluge, zapuštenih poljoprivrednih potencijala i u korov zaraslih proizvodnih pogona, do nikakvog javnog prijevoza koji je za slabo pokretno staračko stanovništvo tih područja od presudne važnosti jer je put na primjer od Ervenika do Knina, pa dalje do Šibenika ne samo financijska nego i fizička pustolovina.

Opširnije...

Zbog čestih sudskih sporova i zakonitog poslovanja stranaka postoji razlog da se pojedine zakonske odredbe posebice istaknu. Pod poslovnim prostorom smatraju se poslovne zgrade, poslovne prostorije, garaže i garažna mjesta (čl. 2 Zakona o zakupu poslovnog prostora, N. N. br. 91/96). Zakup poslovnog prostora zasniva se ugovorom o zakupu koji mora biti sastavljen u pisanom obliku jer će u protivnom biti pravno ništavan. Takvim ugovorom obvezuje se zakupodavac predati zakupniku određeni poslovni prostor na korištenje, dok se zakupnik obvezuje platiti zato ugovorenu zakupninu. U grubo, ugovor o zakupu treba sadržavati imena stranaka, podatke o poslovnom prostoru, naziv djelatnosti, odredbe o korištenju zajedničkih prostorija, rok predaje prostora zakupniku, vrijeme ne koje je ugovor sklopljen, iznos zakupnine i rokovi plaćanja, te odredbe o prestanku ugovora, posebno podrobnije podatke o otkazu i rokovima, kao i mjesto i vrijeme sklapanja ugovora (čl. 5).

Opširnije...

Privrednikova delegacija posjetila je 17. oktobra 2012. godine Narodnu skupštinu Republike Srbije i razgovarala je s članovima Odbora za dijasporu i Srbe u regionu.

Opširnije...

«Hrvatsku vidim kao pravednu državu u kojoj svaki čovjek, bez obzira na svoju nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost ima jednaku šansu. Paradoksalno je da su mlade generacije, iako najškolovanije, u najtežem položaju, prije svega zbog otežane mogućnosti zaposlenja i dostupnosti školovanja», kazao je  predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović obraćajući se učesnicima Prvog kongresa Privrednikovih stipendista i srpske omladine, koji je Srpsko privredno društvo «Privrednik» organiziralo povodom 115 godina od svog osnivanja. Kongresu pod nazivom «Položaj i perspektive mladih u Republici Hrvatskoj» održanom 22. septembra u prostorima Srpske pravoslavne opće gimnazije «Kantakuzina Katarina Branković» na Svetom Duhu u Zagrebu prisustvovalo je gotovo 200 «Privrednikovih» stipendista i mladih iz cijele Hrvatske kao i veliki broj uzvanika.

Opširnije...