Ponad sela Velika Popina u blizini Gračaca punom parom rade četiri vjetroturbine koje mogu električnom strujom opskrbiti najmanje 8.000 domaćinstava

 

Mrakom obavijena gračačka sela žive još jednu dugu ličku zimu uz svjetlost svijeća i lampuša. Službeno, bez blagodati električne struje, u Gračacu živi 60 domaćinstava. Taj broj sasvim sigurno je i veći kada bi se pribrojili svi oni koji u zavičaj samo navrate. Možda bi i oni koji su «u prolazu» ostali, zadržali se duže, kada bi mogli upaliti električnu sijalicu, frižider, sjesti na neki stolac i pogledati televiziju…

U ovom, ličkom dijelu svijeta, iz kojega je potekao i Nikola Tesla koji je dao ogromne doprinose civilizaciji na području električne struje,  jedinu svjetlost u gustoj tmini povratničkih kuća i mukloj tišini po pustim seoskim ulicama, čini nebeski trag mjesečine. Samo nekoliko kilometara dalje od povučenih gračačkih sela bez električne energije, Deringaja, Tomingaja, Ajdreovca, nalazi se tzv. energija budućnosti. Na predjelu Velika Popina, na obroncima uz odvojak od ceste Gračac-Knin prema Srbu, djeluju četiri vjetroturbine svaka snage 2,3 megavata, odnosno s ukupnom snagom 9,2 megavata struje. Investicija je to vrijedna 16 milijuna eura dovoljna za opskrbu minimalno 8.000 kućanstava. Šire područje Zadarske županije kome ovaj lički dio svijeta pripada vodeći je u Hrvatskoj po proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Hrleći prema Evropi i evropskim standardima energetske učinkovitosti, Zadarska županija zaboravlja na mrak nedaleko od visoko uzdignutih i u ličkom mraku svjetlećih vjetrenjača.

Zavičaj velebitske bure

Nadajući se prosperitetu svoje općine, najveće po površini u Hrvatskoj, načelnik Gračaca Goran Đekić ideju izgradnje vjetroturbina  i vjetroparkova čvrsto je podupirao od samog početka. Najavljivao je tada kako će za nekoliko godina zahvaljujući prirodnim resursima općine, ona postati vodeća u Lici. Jedan od kapitalnih projekata koji bi općinu pomakao s dna egzistencije bile su upravo vjetroelektrane. Od tada prolazi i peta godina, slika Gračaca se ništa bitno nije promijenila, osim vetrenjača koje su prošle godine počele s radom i nekada optimističnog razmišljanja načelnika Đekića.

Jedinice lokalne samouprave i država od prodaje električne energije proizvedene u vjetroelektranama ostvaruju i financijsku korist od rente koja ukupno iznosi 3 posto od ukupno ostvarenih prihoda, s time da se prihod dijeli na dva jednaka dijela: 1, 5 posto ide općini i isto toliko državi.

- Nisam zadovoljan s prihodima koje općina dobiva od vjetroelektrana u Velikoj Popini.

Kada je sve to počelo, pomislili smo: odlično. Kada nam ne idu neki drugi proizvodni pogoni, barem da imamo koristi od vjetra kojeg skoro svakodnevno imamo u izobilju. Tada se govorilo da bi renta iznosila 3 posto, onda je reagirala država i kroz izmjenu zakona smanjila tu rentu i sada je ona pala na svega 1,5 posto. U prijevodu mjesečno dobijemo samo oko 20.000 kuna. To je malo, solidan bi prihod bio tri do pet posto, ističe načelnik Đekić.  

- Cijeli projekt izgradnje vjetroparka u Velikoj Popini trebao se brže ostvarivati. Sve je bilo usporeno i u jednom trenutku čak je i stalo, jer navodno HEP nije mogao toliku količinu proizvedene električne energije primiti. Sada kada je sve nekako krenulo, općina ima minimalnu, tek neznatnu korist, žali se Đekić.

Podnožje Velebita, prostor Bukovice, Ravni kotari, obalno područje i otoci idealne su točke za mogućnost iskorištavanja vjetra. To područje nije samo zavičaj velebitske bure, nego je i stalno otvoreno strujanjima sjeverozapadnog vjetra-zmorca ili maestrala.  

Nema ni ptica

- Lokacija Velika Popina jedna je od najvjetrovitijih područja s najkvalitetnijim vjetrom što su pokazali rezultati višegodišnjih mjerenja. Za prvu godinu dana proizveli smo prosječno
3.000 sati u maksimalnom opterećenju što bi bilo dovoljno energije za 15 do 20.000 kućanstava ako uzmemo da je prosječna potrošnja domaćinstva u Hrvatskoj oko 1.000 kilovata,  objašnjava razloge investicije i rezultate dosadašnjeg rada Jurica Prižmić, direktor Sektora za korporativno upravljanje i IT podršku Dalekovoda d. o. o. koji je u suradnji s firmom Velika Popina d. o. o. investirala u vjetroturbine u blizini Gračaca. Prižmić najavljuje da Dalekovod d. o. o. planira i na široj lokaciji investirati u vjetroelektrane za još 50 dodatnih megavata.

- Uspješnost projekata izgradnje vjetroelektrana ne ovisi samo o kvaliteti vjetra nego i o stanju elektroenergetske infrastrukture za preuzimanjem proizvedene energije. Na mnogim vjetrovitim lokacijama potrebne su velike investicije da bi se proizvedena energija vjetra povezala s standardnim elektroenergetskim sustavom. Nažalost sve to u južnoj Dalmaciji projekte vjetroparkova čini još skupljima, navodi Prižmić.  

Osim na megalokaciji Velika Popina, predviđeno je postavljanje još vjetroelektrana pokraj Otrića i Bruvna, ukupno 30-40 velikih vjetrenjača. Međutim, načelnik Goran Đekić razmišlja da li da uopće podrži te projekte pod ovakvim uvjetima.

- Normalno je da je interes lokalne zajednice što veći broj vjetrenjača zbog veće koristi od rente. Međutim u postojećim okvirima to ne možemo ostvariti. Ipak kompletan  investicija ostvaruje se u općini Gračac, kaže Đekić.

Stanovništvo Velike Popine već se saživjelo s novim susjedima-vjetrenjačama. Prizor je to koji im bar na prvi pogled dočarava civilizaciju čovjeka 21. vijeka i život koji je dalek od njihovog preživljavanja u pustoj Lici, gdje se zimi čuje samo fijukanje vjetra i zavijanje vukova s Velebita. U toj naviknutoj divljini ne čuje se ni buka koju vjetrenjače pored električne energije stvaraju. Po poljima nema ni mrtvih ptica koje su obično žrtve elisa ovog suvremenog sustava vjetroturbina.

- Lijepo svijetle u ovom mraku. Jedna, kada je jači vjetar, glasnije ronda. Vidjeli smo tek dvije-tri mrtve ptice po poljima. Gdje nema naroda i dječjeg smijeha, nema ni ptica, rezignirano govore mještani Velike Popine.

Komentari: